Hrvatski kraljevi

U prvoj epizodi obrazovno-igrane serije "Hrvatski kraljevi" pratimo početke hrvatske države. Početak je 9. stoljeća, kada se panonski knez Ljudevit pobunio protiv Franačkoga Carstva. Francima se pridružio dalmatinski knez Borna, koji se s Ljudevitom sukobio na rijeci Kupi. S tom bitkom započinje prva epizoda. Vidjet ćemo kako je taj rat završio, te kako je hrvatska kneževina započela svoje prve godine života. Također ćemo vidjeti i hrvatskoga kneza Mislava i njegovu flotu presretača, koja je radila velike probleme Mlečanima. U ovoj epizodi, kao i u svim ostalima, upoznat ćemo i sedmoricu simpatičnih hrvatskih seljaka iz 11. stoljeća, kroz čije ćemo dogodovštine upoznati svakodnevni život Srednjega vijeka. U ovoj će epizodi kovač Zula teško ozlijediti lice u bitki, a život će mu spasiti njegov bratić Tvrdan, seoski travar. Isto tako, jedan od sedmorice, Radovan, u Splitu će doživjeti neugodnost - lokalna građanka će mu na glavu izliti sadržaj noćne posude, jer tada uglavnom nije bilo zahoda, pa su se sadržaji noćnih posuda jednostavno izlijevali na ulicu.

Druga epizoda započinje prvim vrhuncem hrvatske države - vremenom velikoga vladara, kneza Trpimira. Vidjet ćemo njegovu bitku s Bizantom, u kojoj je pobijedio vojsku moćnoga Carstva, te saznati i o njegovim drugim pobjedama, poput one protiv Bugara. Upoznat ćemo Trpimira i kao velikoga mecenu Crkve i kulture uopće, a o njemu je pisao i tadašnji filozof i disident Gottschalk, koji je neko vrijeme proveo na Trpimirovu dvoru. Trpimir je prvi vladar koji se naziva "dux Chroatorum" - knez Hrvata. Nadalje, upoznat ćemo i kneza Domagoja, kojega su Mlečani nazvali "najgorim knezom Slavena". Ovaj svojeglavi i agresivni hrvatski knez ratovao je na sve strane, pa je tako sudjelovao i u opsadi talijanskoga Barija, kojega su tada u rukama držali Arapi - gledatelji će moći uživati u spektakularnim scenama opsade. Osim toga, jedan od naših sedam seljaka, Ljutiša, u ovoj će epizodi pasti u dužničko ropstvo, a njegovi će ga prijatelji spasiti od ropskoga rada.

Treća epizoda započinje ubojstvom kneza Zdeslava, Trpimirova sina, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Kneževsku stolicu zadobiva Branimir, jedan od najvažnijih vladara ovoga doba. Vidjet ćemo prvi kulturni procvat Hrvatske - Branimir nam je ostavio čak pet kamenih natpisa sa svojim imenom, što je iznimno velik broj, kojim se gotovo nijedan europski vladar toga doba ne može podičiti. U Branimirovo vrijeme u Hrvatskoj se grade mnoge crkve, neke od njih i vrlo monumentalnih dimenzija. Osim toga Branimir vodi uspješnu vanjsku politiku - papa Ivan VIII. šalje mu pismo u kojemu blagoslivlja kneza i njegov narod, što je jedan od najvažnijih dokumenata u hrvatskoj povijesti. U istoj epizodi upoznat ćemo i kneza Muncimira, koji je također vodio vrlo energičnu vanjsku politiku, pa se tako upleo čak i u previranja u susjednoj Srbiji, te je na svoj dvor primio prognane srpske prvake. Naša sedmorica u ovoj će epizodi kušati grah, relativno novu namirnicu koja je u Europu prodrla tek u 10. stoljeću te je, čini se, utjecala čak i na arhitekturu tog vremena. Kroz dogodovštine naše sedmorke upoznat ćemo i srednjovjekovno alkoholiziranje, ali i sklonost nasilju, koje je bilo uobičajen dio tadašnje političke i narodne kulture - naši će se junaci dvaput međusobno potući.

U ovoj epizodi upoznat ćemo možda najveću današnju nacionalnu ikonu iz onoga doba - kralja Tomislava. Vidjet ćemo njegovu bitku protiv Bugara, u kojoj ih je do nogu potukao, te njegovu uspješnu politiku prema bizantskim dalmatinskim gradovima. Kralj Tomislav je, čini se, bio prvi hrvatski vladar koji je na neki način upravljao dalmatinskim gradovima. Vidjet ćemo splitske crkvene sabore 925. i 928. godine, na kojima je, osim Tomislava, sudjelovao i ninski biskup Grgur. Nakon Tomislava, upoznat ćemo se i s građanskim ratom oko prijestolja sredinom 10. stoljeća, koji je završio zbacivanjem i pogubljenjem kralja Miroslava te dolaskom na vlast njegova brata Mihaela Krešimira Drugog, kojemu je u vojnoj kampanji pomogao prvi imenom poznati hrvatski ban Pribina. Naša će sedmorka u ovoj epizodi hodočastiti u sjevernotalijanski grad Cividale, a kroz njihovu priču saznat ćemo sve važne i zanimljive stvari o srednjovjekovnim hodočašćima.

U ovoj epizodi upoznat ćemo doba Stjepana I. Držislava, prvoga hrvatskog vladara koji je nosio naslov kralja Hrvatske i Dalmacije. Nakon duge i stabilne Držislavove vladavine, trojica njegovih sinova, Svetoslav, Krešimir i Gojslav, sukobili su se oko prijestolja. Svetoslava su braća zbacila s prijestolja, te je Hrvatskom vladao Krešimir III. U ovoj epizodi ćemo također upoznati i jednoga od najvećih hrvatskih vladara, Petra Krešimira IV. Vidjet ćemo njegovu moćnu flotu te procvat umjetnosti i kulture u njegovo vrijeme. I u ovoj epizodi pratit ćemo dogodovštine sedmorice hrvatskih seljaka. Oni će od seoskog župnika iz zaleđa Kozjaka, kojega su smetala praznovjerja njegovih župljana, dobiti nalog da posijeku sveto drvo starih Slavena. Radit će kao najamni radnici na obnovi krovišta solinske bazilike, te će u slobodno vrijeme poći u ribolov, što je za njih, kao stanovnike zaleđa, bilo novo iskustvo.

Epizoda počinje veličanstvenim prizorom krunidbe kralja Zvonimira u solinskoj bazilici Svetih Petra i Mojsija. Ovaj je hrvatski kralj jedan od najvećih vladara u našoj povijesti. Sklopio je ugovor s papom Grgurom VII., koji mu je poslao krunu i žezlo. Oženio se mađarskom princezom Jelenom Lijepom, te je vodio vrlo aktivnu vanjsku politiku. Gledatelji će saznati koliko ima povijesne istine, a koliko mitologije u priči o ubojstvu kralja Zvonimira. Također, vidjet ćemo i posljednje godine narodne dinastije, kako Mađari osvajaju Hrvatsku te pogibiju kralja Petra Snačića u legendarnoj bitki na Gvozdu. U ovoj će se epizodi oženiti jedan od naših sedam junaka - Žitimir. Kroz priču o njegovu vjenčanju saznat ćemo puno toga o položaju žene u Srednjemu vijeku, te o srednjovjekovnoj seksualnosti.

U posljednjoj epizodi serije vraćamo se nekoliko stotina godina unatrag, u vrijeme koje je prethodilo nastanku hrvatske države. Nakon spektakularnih uvodnih prizora opsade Konstantinopola 626. godine, prikazat ćemo vrijeme dolaska Hrvata na ove prostore. Bavit ćemo se legendom o petero braće i dvije sestre, koji su, prema priči, predvodili Hrvate pri doseljavanju. Saznat ćemo sve važne podatke i o podrijetlu Hrvata, te njihovu pokrštavanju. Ova epizoda završava tamo gdje je prva epizoda započela - na početku 9. stoljeća, odnosno, u vremenu početaka hrvatske države.